Knjiga Biljane Dojčinović-Nešić
Gradovi, sobe, portreti: Ogledi
biće predstavljena u ponedeljak, 19. februara u 19:30h na Kolarčevom narodnom univerzitetu.

O knjizi govore dr Vladislava Felbabov, dr Bojana Stojanović-Pantović, dr Nada Popović-Perišić i autorka.


Beograd, 27. novembar 2006.
Intervju - Priče o velikim romanima: Biljana Dojčinović-Nešić - U svesti junaka
(Politika, 27. novembar 2006)


Opis knjige
Biljana Dojčinović-Nešić
Gradovi, sobe, portreti: Ogledi

KD "Sveti Sava", Beograd, 2006

Tekstovi koji čine ovu knjigu nastajali su tokom poslednjih desetak godina, kao uvodnici u temate, prezentacije na konferencijama ili kao predavanja po pozivu. Nit koja ih povezuje, pored činjenice da svi govore o književnim delima nastalim na engleskom jeziku, jeste interesovanje za ono što je drugo, za razliku koja se čini potisnutom na sadržinskom planu, u procesu čitanja ili u upisivanju samih tekstova u istorije književnosti, odnosno na njene margine.
Naslovi tri tematska odeljka knjige: gradovi, sobe i portreti - ukazuju na središnja interesovanja u vezi sa pojedinim književnim delima o kojima je reč. Džejmsovi romani govore o likovima u kontekstu različitih gradova koji su i sami likovi. Tekst o romanima i filmovima o gospodi Dalovej i samoj Virdžiniji Vulf, kao i tekst o priči "Žuti tapet" Šarlot Gilmen, vode korak dalje, u privatne sfere, odaje u kojima žene pokušavaju da stvaraju. Poslednji deo knjige posvećen je stvaranju portreta od reči i, najzad, portretu jedne "prethodnice". Gradacijski niz koji nas vodi od širokih gradskih bulevara i trgova, od otvorenog prostora, preko intimnosti sobe do pogleda u nečiji portret, pogleda usmerenog ka zidu, sugeriše dalje stupanje u neku vanprostornu i vanvremensku sferu u kojoj se promišlja, meditira, uživa.
Pa ipak, kako svaki od tekstova u sebi sadrži ponešto od ostalih, ova podela je uslovna. Jednako tačno bi bilo povući crtu "po sredini", i tada bi obrazloženje bilo manje poetično a više teorijsko. Prva tri teksta u većoj meri obuhvataju temu telesne stvarnosti (korporealnosti) u duhu novih teorija tela, pre svega Elizabet Gros, predstavljene u uvodnom eseju. Odjeci tog pristupa prisutni su i u ostalim tekstovima. Takvo čitanje jeste izraz potrebe da se delima koja su odavno protumačena, objašnjena, smeštena u istorijski i teorijski kontekst, dozvoli da progovore novim jezikom i time steknu nova značenja. Delo Henrija Džejmsa kao da upravo poslednjih godina govori nešto posebno zahvaljujući svojim dramskim osobinama (što reditelji s različitim uspehom prepoznaju), pa i samoj biografiji pisca (koja je nedavno inspirisala i nastanak Džejmsa - književnog junaka), ali najpre, zahvaljujući ženskim likovima i prikrivenom a sveprisutnom telesnošću koja kao da uvek iznova zahteva da se na nju posebno ukaže. Slično važi i za Džejmsovu, ako ne kći, onda svakako naslednicu, Virdžiniju Vulf. Pored toliko teorijskih paradigmi koje su oprobane na njenom delu, ona je nedavno postala lik u knjizi (i na filmu), zahvaljujući jednom od originalnijih pokušaja da se njen tekst protumači i sagleda iz nove perspektive.
Susret sa Šarlot Gilmen, prethodnicom i savremenicom V. Vulf, a delom i savremenicom H. Džejmsa, odvija se u atmosferi jeze koja može da se poredi sa Džejmsovim Okretajem zavrtnja, ali i sa biografijom V. Vulf, pre svega po motivima zatvaranja, ludila, pisanja i izolacije. Poslednji tematski segment otvara tekst o savremenim delima, romanima Margaret Etvud i Džona Apdajka. Ovi romani govore o starijim ženskim likovima ciji je medij izražavanja vizuelni - slikarstvo, na način koji se može okarakterisati kao verbalni portret. Knjigu zaključuje tekst o romanu Buđenje Kejt Šopen, koji je, uz "Žuti tapet", bio veliko otkriće i kultno delo američke feminističke kritike. Sada je ovaj roman, poznat i kao "kreolska Bovari", neizbežni deo lektire za sve koji se bave američkom književnošću.

New publications
Biljana Dojčinović-Nešić
Gradovi, sobe, portreti
Cities, Rooms, Portraits, a collection of essays on H. James, V. Woolf, C. Gilman, M. Atwood, J. Updike and K. Chopin.
KD "Sveti Sava" Belgrade 2006.